Zdravo .

Moj sin 10 god . Ima več 3 god.  Kako je počeli ubrzan rad srca ko Nije stalno  srčnim ritmom sinusna tahikardija. Imam i reku bolest veliko je preživeo po bolnicama , zato je i dobijo Akcijoznost boise od vsega  igle doktura od svega , napravili smo holter in ultrazvok srca koji prikazuje da je svet dobro , po neki dan u spanju počne i povracati bez razloga  onda mu je bolje , dali je to nesto sto može ukazivati na okazovanje srca .

Pozdravljeni!

Ako su holter i ultrazvuk srca (ehokardiografija) normalni, to skoro uvijek znači da srce strukturno i funkcionalno radi normalno.

Kod djece od 10 godina sinusna tahikardija je vrlo često posljedica: anksioznosti ili straha, stresa (posebno nakon teških bolničkih iskustava), povišenog adrenalina, dehidracije, brzog rasta ili osjetljivog autonomnog nervnog sistema.

To nije opasna aritmija. To znači da srce kuca brzo, ali pravilno.

Ako bi se radilo o ozbiljnoj srčanoj aritmiji, ona bi se pokazala na holteru, dijete bi često bilo omamljeno ili bi gubilo svijest, a ultrazvuk bi pokazao nepravilnosti.

Pošto je sve normalno, to značajno smanjuje mogućnost srčane bolesti.

Ovo što opisujete (noću povraća, pa mu poslije bude bolje) mnogo češće ukazuje na: jaku anksioznost (napetost se “isprazni” povraćanjem), refluks (GERB), migrenu (kod djece postoji tzv. abdominalna migrena), ili vegetativnu disfunkciju (autonomni nervni sistem).

Srčane tegobe vrlo rijetko izazivaju samo povraćanje bez bola u prsima, plavičaste boje usana, jake otežanosti disanja ili nesvjestice. Ako tih znakova nema, srce nije prvi uzrok na koji se sumnja.

Dijete koje je mnogo vremena provelo po bolnicama može razviti zdravstvenu anksioznost, panične epizode i somatske simptome (tijelo reaguje na strah). Kod takve djece ubrzan puls je vrlo čest.

Tijelo je stalno u stanju “alarma”.

Hitna provjera bi bila potrebna ako bi imao nesvjesticu, jak bol u prsima, plave usne, teško disanje ili aritmiju koja nije sinusna.

Prema vašem opisu toga nema.

S obzirom na normalan holter, normalan ultrazvuk, epizodičan karakter tegoba i prisutnu anksioznost, vrlo je vjerovatno da se ne radi o srčanoj bolesti.

Mnogo je vjerovatnije da je u pitanju kombinacija anksioznosti i osjetljivog autonomnog nervnog sistema.

LP